Dieter Hansch već 32 godine djeluje u svijetu industrijske robotike, profesionalac koji je preko 30 godina bio u samom vrhu KUKA AG, svjetskog diva i jednog od najvećih proizvođača industrijskih robota u svijetu. Upravo ovaj stručnjak posjetio je Tuzlu i DKR Centar za robotiku, a tokom svom boravka u ekskluzivnom intervjuu govorio je o temama koje su vezane za industrijsku robotiku, ali i potencijalima koje Bosna i Hercegovina trenutno posjeduje u ovom polju.
U nastavku donosimo priču o stručnjaku i profesionalcu koji je radni vijek posvetio industrijskim robotima.
Za sve koji barem nešto znaju o industrijskim robotima čuli su za svjetskog giganta KUKA AG, a jednim dijelom svoj zamah i osvajanje tržišta KUKA je ostvarila zahvaljujući našem gostu. Dieter je između ostalog fomirao u Rumuniji kompletnu fabriku za proivodnju robotskih ruku, a diljem svijeta od Indije do Sjeverne Amerike projektovao je rad KUKA robota u proizvodnji najboljih svjetskih automobilskih brendova, gdje je i industrijska robotika ostvarila svoju najveću primjenu.
Na samom početku razgovora Hansch ističe da i nakon svih godina provedenih u struci i dalje osjeća isti žar za poslom i istraživanjima u ovoj tehnološkoj oblasti i spreman je svoje znanje i iskustvo prenijeti na potencijale koje posjeduje Bosna i Hercegovina, a ovo mu je ujedno i prva posjeta našoj zemlji.
S obzirom na brzi tehnološki razvoj i sveprisutnu digitalizaciju potreba za inovacijama nikada nije bila veća a s tim u vezi i robotika sama po sebi pruža nevjerovatne mogućnosti posebno u automatizaciji proizvodnih procesa. Ovom prilikom Hansch je potsjetio da je robotika najveću ekspanziju doživjela od 1990. do 2010. a dolaskom novih softwera i vještačke intelegencije postavlja se pitanje šta će nam tek robotika ponuditi u budućnosti?
“Posljednjih godina razvoj je ubrzan zbog toga što se više novih oblasti otvara, poput humanoidne robotike, vještačke inteligencije i raznih softvera”, započinje Hansch.
“Zbog kvalitetnijih senzora, roboti bi u budućnosti mogli bolje ‘vidjeti’ te imati veću osjetljivost na temperature. Na osnovu toga se otvaraju nova polja njihovog djelovanja u kombinaciji sa novim tehnologijama. U principu, ključ je na podizanju njihove produktivnosti jer s time dolazimo i do podizanja ekonomskog standarda države”, nastavlja Hansch.
Robote danas imamo zastupljene u brojnim granama industrije, medicini, a u krajnjoj liniji i domaćinstvu. Često se u Bosni i Hercegovini robotika i njeno uvođenje u proizvodne procese vezuje kao zamjena za ljudski rad i mogućnost otpuštanja radnika, što je potpuno pogrešno napominje Hansch.
“U posljednje 32 godine, koliko djelujem u robotici, nikada nisam vidio da je neko izgubio posao zbog toga. U principu, robot se uvijek koristio za nadomještavanje radne snage, odnosno onih ljudi koji bi trebali obavljati određene poslove. Najprostije rečeno, radnik je znatno vrijednije biće u odnosu na robota koji je tu da nam olakša obavljanje određenih poslova te nam pruža mogućnost da se zapravo orijentiramo na obavljanje kvalitetnijih poslova i na takav način postanemo produktivniji”, smatra Hansch.
Kao i u svim drugim oblastima, tako i u robotici postoje etička načela, odnosno nepisana, pisana te pravila i principi koje svaki čovjek ima te ih koristi tokom svoga rada. Naime, Hansch zaključuje da su roboti tu da nam olakšaju život i podignu životni standard, no na državnim organima je da stvore prilike za razvoj robotike i automatizacije te u konačnici ostvarivanje benefita koje sa sobom donosi uvođenje novih tehnologija.
Dieter Hansch smatra da BiH ima ogromne potencijale u oblasti industrijske robotike, ali da ih ne koristi. Kako kaže, u svemu tome je potrebna pomoć države jer bez takve potpore ne postoji dovoljno energije, a samim tim ni inovacije.
“BiH ima ogroman potencijal te kada se uspoređuje s jednom Njemačkom, mogu reći da je relativno na početku. DKR Centar je pionir u svemu tome te upravo oni cijeli proces unapređuje kako vaša država ne bi bila na posljednjem mjestu u ovoj oblasti. Vaši potencijali su u ljudstvu i potrebno ih je koristiti. Uvjeren sam u to da će ogroman broj mašina robota biti zastupljen u BiH jer imate mogućnost za izgrađivanje znanja. U konačnici imate i mogućnost izgradnje kako biste bili u rangu razvijenih zemalja”, govori Hansch.
Kreiranje i proizvodnja robota idu jedno s drugim te je ih je nemoguće razdvajati.
“Ideja je da se pomoću modernih robota u cijelome svijetu prave potpuno jednaki proizvodi, bez obzira da li bi on bio proizveden u Stuttgartu ili Tuzli. Bitno je da se kreira veća dodatna vrijednost na osnovu robota, nakon čega svaka država može povećati produktivnost u proidvodnji, a potom prirodno dolazi do povećanja standarda i samim tim ljudi ostaju u svojoj državi”, završava Hansch.
Nama u DKR-u je bilo zadovoljstvo ugostiti jednog od najboljih stručnjaka u domenu industrije, koji nam je još jednom potvrdio da smo na dobrom putu i da je robotika ključ za podizanje produktivnosti i ekonomskog standarda u našoj državi.